*Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik*

U novom Zakonu o radu dodan je članak koji definira pojam radnog vremena na način da propisuje kako je radno vrijeme vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako ...

*Definicija radnika je u novom Zakonu o radu ostala istovjetna definiciji iz starog Zakona o radu*

Definicija radnika je u novom Zakonu o radu ostala istovjetna definiciji iz starog Zakona o radu, izuzev činjenice da se u novom Zakonu o radu pojašnjava kako se termin „radnik-ca“ odnosi i na druge slične ili istovjetne termine („zaposlenik-ca“, „uposlenik-ca“, „djelatnik-ca“, „namještenik-ca“, „službenik-ca“ ili drugi radnik-ca), te da se, a kako je vidljivo iz priloženog, predmetni termin odnosi na radnike muškog i ženskog roda, iako se u daljnjem tekstu zakona koristi samo pojam „radnik“.

*Iz novog Zakona o radu izdvajamo nekoliko bitnih promjena*

• Kod ugovora na određeno vrijeme: poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju koji se radni odnos s istim radnikom zasniva na neprekinuto razdoblje duže od tri godine (do sada nije smio sklopiti takav ugovora s istim radnikom za obavljanje istih ili sličnih poslova). Dakle, ni u kom slučaju ne može duže od tri godine s istim poslodavcem...

*Odluku o osobno uvjetovanom otkazu ugovora o radu poslodavac donosi u slučaju kada radnik zbog određenih trajnih osobina i sposobnosti nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze*

Osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu
Osnovna razlika između ove vrste otkaza i otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika jest u tome što kod ove vrste otkaza ne postoji krivnja radnika, odnosno, radnik na promjene u svezi sa svojim sposobnostima i osobinama koje ga onemogućuju u daljnjem nastavljanju obavljanja poslova radnog mjesta nije svojom voljom utjecao, odnosno, mogao utjecati ili barem to nije bio ...

*To je podoblik redovitog otkaza ugovora o radu koji je za poslodavca moguć i dopušten u slučaju kada postoje gospodarski, tehnički ili organizacijski razlozi zbog kojih je prestala potreba za obavljanjem određenog posla*

Nije, međutim, dovoljno samo postojanje nekog od navedenih razloga već je potrebno da poslodavac u cijelosti poštuje sve zakonske odredbe vezane uz postupak prije otkazivanja i samog donošenja odluke o otkazu.

*Poslodavac može koristiti institut prekovremenog rada, ali samo kao iznimka *Za prekovremeni rad radnik ima pravo na povećanu plaću*

Poslodavac ima pravo zahtijevati od radnika da radi prekovremeno u izvanrednim situacijama i okolnostima koje nije mogao unaprijed predvidjeti. Zakon o radu kao takve izvanredne okolnosti predviđa slučaj više sile, slučaj izvanrednog povećanja opsega rada te druge slične slučajeve prijeke potrebe. Dakle, pravo je poslodavca poslužiti se zakonskom mogućnošću korištenja instituta prekovremenog rada radnika, ali samo kao iznimka, nipošto kao pravilo, te uz strogo ...